Autor stručni saradnik: dr Mihailo M. Mirković, primarius neurolog
Drhtanje ruku, vrtoglavica, probadanja u grudima, trnci u rukama i nogama… Ovo su simptomi koji mnogima izazivaju paniku i pomisao na ozbiljnu bolest nervnog sistema. Ipak, često su posledica anksioznosti, a ne neurološke bolesti.
Stručnjak objašnjava: zašto telo „glumi“ bolest
Telo i um funkcionišu u uskoj vezi. Kada smo pod stresom, nervni sistem reaguje intenzivno i proizvodi simptome koji mogu izgledati alarmantno:
- Drhtavica: posledica adrenalinskog „udara“
- Vrtoglavica: poremećaj ravnoteže zbog ubrzanog disanja
- Trnjenje i probadanje: napetost mišića i promena cirkulacije
„Simptomi koje pacijent oseća mogu izgledati dramatično, ali često nemaju organsku osnovu. Naš zadatak je da razgraničimo kada telo šalje signal alarma, a kada je u pitanju psihička reakcija na stres“, objašnjava dr Mihailo M. Mirković.
Ne ignorišite sledeće znakove
Simptomi anksioznosti obično:
- javljaju se u stresnim situacijama i nestaju kada se opustite,
- traju kratko, od nekoliko minuta do sat vremena,
- prate ih ubrzan rad srca, preznojavanje i osećaj unutrašnjeg nemira,
- ne pokazuju promene na medicinskim testovima ili pregledima.
Kada je vreme za pregled kod neurologa
Postoje situacije kada ne treba čekati:
- nagla pojava simptoma bez jasnog razloga,
- učestali ili intenzivni simptomi,
- slabost jedne strane tela, poremećaj govora ili nagla, jaka glavobolja,
- porodična istorija ozbiljnih neuroloških bolesti.
„Bolje je proveriti i dobiti jasnu dijagnozu nego živeti u neizvesnosti. Precizna procena neurologa i psihijatra često razjašnjava simptome i smanjuje strah“, dodaje dr Mirković.
Kada je „samo“ anksioznost
Ako su simptomi povezani sa stresom, postoje i efikasni načini za ublažavanje:
- tehnike opuštanja i disanja, meditacija ili joga,
- fizička aktivnost i redovan san,
- razgovor sa psihologom ili stručnjakom za mentalno zdravlje.
Ključna poruka
Simptomi poput drhtavice, vrtoglavice i probadanja ne znače uvek ozbiljnu bolest nervnog sistema. Često su manifestacija stresa i anksioznosti. Ipak, važno je da:
- Ne ignorišete simptome,
- Ne dramatizujete i ne zaključujete sami,
- Potražite stručnu pomoć kada postoji sumnja.
„Važno je slušati svoje telo, ali i znati kada treba stručna procena. U oba slučaja – anksioznost ili neurološka bolest – postoje metode koje mogu značajno poboljšati kvalitet života“, zaključuje dr Mirković.
Napomena: Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja zamenu za stručni medicinski savet, dijagnozu ili terapiju. Više o izvorima i autorima pročitajte ovde.