Prema najnovijim naučnim saznanjima, hronični zatvor nije samo neprijatnost vezana za spor rad creva i probavne tegobe, već može predstavljati ozbiljan faktor rizika za kardiovaskularne bolesti. Studija istraživača sa Univerziteta Monash u Australiji donosi zabrinjavajuće podatke: postoji direktna veza između zatvora i povećanog rizika od moždanog udara, srčanog udara i srčane insuficijencije.
Zdravlje creva povezano sa zdravljem srca
U istraživanju je učestvovalo više od 400.000 ljudi iz britanske biobanke, što ga čini jednim od najvećih do sada na ovu temu. Rezultati su pokazali da osobe koje pate od hronične opstipacije (konstipacije) imaju više nego duplo veći rizik od razvoja ozbiljnih srčanih oboljenja, u poređenju sa osobama bez problema sa pražnjenjem creva.
Istraživači su posebno istakli i vezu između zatvora i hipertenzije (povišenog krvnog pritiska). Osobe koje imaju i zatvor i visok pritisak imaju 34% veće šanse da dožive ozbiljan kardiovaskularni poremećaj u odnosu na one sa samo jednim od ta dva faktora.
Genetska povezanost i uloga crevne mikrobiote
Pored statističke povezanosti, naučnici su istražili i genetsku povezanost između zatvora i bolesti srca. Otkrivene su pozitivne genetske korelacije, što znači da ova dva zdravstvena problema mogu imati zajedničke uzroke u DNK strukturi pojedinca.
Kako ističe dr Letisija Kamargo Tavares, koautorka studije:
„Ova otkrića otvaraju novo poglavlje u razumevanju povezanosti probavnog sistema i kardiovaskularnog zdravlja. Potrebna su dodatna istraživanja kako bismo razumeli ulogu crevne mikrobiote i zapaljenskih procesa u nastanku srčanih bolesti.“
Zatvor kao javnozdravstveni problem
Zatvor pogađa oko 14% svetske populacije, posebno žene i starije osobe. Ova studija ističe potrebu da se i “manje ozbiljni” problemi sa crevima i varenjem shvate kao potencijalno važni pokazatelji sistemskih problema u organizmu.
Zaključak: redovno praćenje zdravlja creva može spasiti srce
U svetlu novih dokaza, održavanje zdravlja creva postaje još važnije. Prevencija opstipacije, pravilna ishrana bogata vlaknima, dovoljan unos tečnosti i fizička aktivnost nisu važni samo za udobnost, već i za prevenciju ozbiljnih bolesti srca i mozga.
Izvor: https://research.monash.edu
Odobrio stručni saradnik: Dr Đorđe Kralj
Napomena: Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja zamenu za stručni medicinski savet, dijagnozu ili terapiju. Više o izvorima i autorima pročitajte ovde.